Plastenici nisu samo za uzgoj biljaka koje trebaju određenu vlažnost i temperaturu. U stvari, plastenici imaju široku primjenu u vrtlarstvu. Uzgojom biljaka u plasteniku možete: produžiti sezonu, uzgajati rasadu, uzgajati sorte koje ne možete uzgajati na otvorenom zbog klime…
Mnogi vrtlari koriste plastenike za uzgoj rasade koju kasnije presade na otvoreno, najčešće u vrt. Najbitnije je da zapamtite, da je plastenik u odnosu na otvoreni prostor minijaturan i da je vještačka sredina. Uzgoj određenih vrsta u plasteniku zavisi od prilagođavanja njihovim potrebama i održavanjem uslova koje im pogoduju za rast. Prilikom uzgoja rasade najbitnije je tempiranje sadnje, kako bi biljke bile dovoljno snažne da u određenom trenutku budu presađene na otvoreno a da se izbjegne njihovo propadanje usljed promjene tla i klime. Izbjegavajte situacije u kojima su biljke razvile isuviše jako korijenje čekajući da ih presadite. Kako bi pravilno isplanirali kada ćete biljke presaditi u vrt obratite pažnju na deklarisanu klijavost i faze razvoja.
Plastenici su najčešće pozicionirani u smjeru istok-zapad. Na ovaj način najduža strana plastenika je tokom zimskih mjeseci izložena sunčevim zrakama. Tokom zimskih mjeseci sitnije tj. manje biljke trebaju biti na južnoj strani plastenika a krupnije ili više na sjevernoj. Biljke koje rastu u plasteniku pošteđene su od velikih fluktuacija temperature. Temperatura u plasteniku treba da simulira idealnu temperaturu za rast biljaka posađenih u njemu. Bolje je imati plastenik hladniji za stepen-dva, nego pregrijan. Za samo sat vremena u pregrijanom plasteniku biljke mogu svenuti ili u potpunosti uginuti.
Nemojte podcijeniti kvalitet podloge odnosno zemlje. Istražite kakvu vrstu zemlje biljke koje namjeravate saditi zahtijevaju i na osnovu toga pripremite podlogu. Prije nego stavite zemlju u saksije ili sanduke, dobro ih očistite i operite vodom i sapunom. Na ovaj način uništićete potencijalne uzročnike bolesti. Zemlju miješajte sa rukavicama na rukama. Ako koristite domaći kompost ili zemlju za sadnju, neophodno je da je sterilizujete. Kompost ili zemlju stavite u tepsiju, stavite u zagrijanu rernu na oko 100°C i pecite 30 minuta. Domaća mješavina se najčešće pravi u omjeru 30% zemlje i 70% pijeska ili perlita. Naravno količina pijeska zavisi od kvaliteta zemlje. Također, možete kupiti već gotovu podlogu za sadnju. Kvalitet podloge će zavisiti od biljaka koje namjeravate uzgajati.
Zalijevanje biljaka je jedan od najvažnijih i ujedno nadelikatnijih poslova u plasteniku. Vrlo je važno da biljke imaju dovoljno vode za razvoj a da je opet nije previše kako ne bi nastala oštećenja na biljkama. Najčešći problem kod uzgoja biljaka u plasteniku je povećana vlažnost. Izbjegavajte prosipanje vode na police, pod i sl. površine. Njenim isparavanjem povećava se vlažnost, što pogoduje razvoju gljivica i bolesti. Biljke navodnjavajte tako što ćete izbjegavati prskanje. Prskanjem povećavate rizik prenosa gljivica sa biljke na biljku kapljicama vode. Zalijevajte ih dok voda ne počne da kaplje iz rupica na dnu saksije. Mlade biljke, koje su tek nikle, navodnjavajte prskalicom, stvarajući oblak sitnih kapljica. Zalijevajte biljke rano ujutro.
Pored podloge i vode, još jedan faktor je vrlo važan za uspješan razvoj biljaka u plasteniku a to je provjetravanje. Napolju biljke imaju stalnu cirkulaciju vazduha što im je važno za fotosintezu i rast. Onemogućavanje kretanja vazduha u plasteniku uništiće mlade, tek nikle biljke, zaustaviće rast biljaka i podstaći će stvaranje opasnih gasova. Držite vrata otvorena dok radite u plasteniku, ako imate mogućnost napravite prozore u vrhu plastenika koje ćete povremeno otvarati kako bi obezbijedili nesmetanu cirkulaciju vazduha.
Nadamo se da će vam ovi savjeti pomoći kod uzgoja biljaka u plasteniku.
