Euforija oko ulaska Hrvastke u EU je popustila i suočili smo se sa našom realnošću, recesijom koja ne posustaje. Sa ulaskom u EU mnogi su se nadali pozitivnim znacima oporavka tržišta nekretnina, ali i to je bila samo nada.
Kraj 2013. godine dočekujemo sa nimalo optimističnim prognozama za 2013. godinu, bar što se tiče tržišta nekretnina. Iako je ulaskom u EU Hrvatska pristupila krugu odabranih i otvorila svoje tržište nekretnina svim građanima EU, očekivane kupovine su izostale. Do danas, u Hrvatskoj, preko 40 000 stranih državljana ima bar jednu nekretninu ali to nije naznaka oporavka. Te nekretnine su uglavnom mnogo ranije kupljene. Kao što je bilo za očekivati i ono malo zainteresiranih interesira isključivo Jadran. Stranci posebno vole Istru i Dalmaciju, rjeđe se odlučuju za otoke. Na početku godine koja prolazi, pojedini stručnjaci su se nadali spasu u vidu ruskih investitora, ali su nas i oni zaobišli u širokom luku, za razliku od susjedne Crne Gore koja je izuzetno popularna još uvijek kod kupaca iz Rusije ali u zadnje vrijeme i sa Dalekog istoka. Dodatni problem stvaraju i birokratske zavrzlame kojih je više nego u Njemačkoj, na primjer.
[pullquote]Prema dosada dostupnim podacima očekujemo dalji pad cijena stanova i to u prosjeku za 3-4%.[/pullquote]Sa smanjenjem potražnje posustaje i hrvatska građevinska operativa, naime sve manje stanova se gradi. U prosjeku svake godine gradimo po 5% manje stanova u odnosu na prethodnu. Naravno, različite kompanije su se različito snašle u ovom recesijskom vremenu. Neke su manje a neke više uspješne ali većini je zajednička nelikvidnost. U cjelosti gledano, cijene stanova u poređenju sa 2008. godinom su pale za čak 28%. Očekivalo se da će krajem godine doći do blagog porasta cijena nekretnina, prevashodno stanova, ali je taj porast izostao. Svako pravilo ima izuzetke, tako da luksuzni stanovi na dobrim lokacijama su malo izgubili u vrijednosti. Isto tako desio se blagi porast cijena stanova koji na manjoj kvadraturi imaju više prostorija. Ovaj blagi porast se desio iz prostog razloga jer su takvi stanovi vrlo rijetki a potražnja je porasla. Najveća stagnacija zabilježena je u Osijeku, što je i bilo za očekivati. Zagreb i dalje najmanje osjeti posljedice recesije, bar što se tiče cijena stanova. Za razliku od Osijeka, stanovi u Rijeci su zadržali istu cijenu ili im je cijena malo i porasla, prema statistikama za 0,02%. Da li je to znak oporavka tržišta nekretnina? Ne bismo rekli. Pored Zagreba, najskuplji stanovi su u Splitu gdje je cijena kvadratnog metra oko 2000 eura.
Vrlo je nezahvalno predviđati kako će tržište nekretnina reagirati na produljenje ili kraj recesije. Prema dosada dostupnim podacima očekujemo dalji pad cijena stanova i to u prosjeku za 3-4%. Također, očekujemo da će se u nekim gradovima nastaviti blagi porast cijena od ove godine pri tome mislimo prije svega na dalmatinske gradove. Dok će cijene u Slavoniji pasti i za više od 5%.
